|
Kshetrajna
- ova sanskrtska složenica se možda može doslovce prevesti kao
"poznavatelj u tijelu"; kshetra = polje ili mjesto stanovanja;
jan = onaj koji zna. Taj se izraz koristi u Bhagavad-Gita i
označava svjestan princip u tijelu, stoga svjesni Ego, tehnički
Buddhi-Manas - aspekt u sedmerostrukoj konstituciji čovjeka.
Kshetrajnešvara, jedan srodan izraz, znači "Visoki Znalac".
U ezoterijskoj filozofiji se riječ "svjedok" primjenjuje i za
Kshetrajna.
Samadhi
je stanje koje postiže Kshetrajna, svjesni znalac. I to je jedna
složenica: 'sam' = sa ili zajedno; 'a' = na nešto; 'dha' = sjesti
ili držati; stoga složiti ili držati zajedno, s naročitim naglaskom
na mentalne sposobnosti, jer izraz se primjenjuje na osmo i
posljednje stanje u jogi; on znači intenzivnu i krajnju koncentraciju
mentalnih i spiritualnih sposobnosti. Kao što je već prije rečeno,
Nirvanu je moguće doseći kada je postignut najveći stupanj Samadhija.
Tako se u "Glasu tišine" objašnjava:
"'Samadhi' je stanje u kojem asketa gubi
svijest o bilo kakvoj individualnosti, uključujući svoju. On
postaje - SVE."
Što se tiče Turiya stanja, ono ima naročitu
vezu sa četiri stanja svijesti ili Chatur Avastha, Taraka Raja-Yoga
sistema. Riječ Turiya je izvedena forma od 'chatur', broja četiri,
stoga doslovno četvrto stanje, najviše od četiriju stanja svijesti,
koje u četverostrukoj klasifikaciji ljudske konstitucije odgovara
onoj Atmana. Turiya Avastha (stanje) se opisuje kao "jedno skoro
nirvaničko stanje u Samadhiju, koji je blažen stadij kontemplativne
joge izvan toga plana. Jedno stanje više trijade, Atman, Buddhi,
Manas." ("Theosophical Glossary", str. 345-346).
Sankaracharya, najveći predstavnik vedantske filozofije, opisuje
Turiya stanje kao stanje "kada učenik nakon što je postigao
onaj početni stupanj svijesti, apsolutnu lagodu, čija priroda
je istine bez forme i djelatnosti, napusti to tijelo iluzija
zaposjednuto od Atmana, upravo kao što glumac odlaže odijelo
u kojem je glumio." (I, 623).
Postavlja se pitanje: kako se Univerzalno znanje (Atma-Vidya)
postiže napuštanjem tijela iluzija, zašto bi Atmanu bilo potrebno
prihvatiti jednu odjeću koja je iluzorna? Potpun odgovor ovisi
naravno o učenju o Atma-Vidya kao i o razumijevanju konstitucije
čovjeka: ali temelj za razumijevanje tog pitanja počiva na shvaćanju
osnovne ideje, koja čini temu ovoga poglavlja s naročitim osvrtom
na emanacijsku pojavu triju Logosa. Oni se mogu usporediti s
tri najviša principa sedmerostruke konstitucije čovjeka - Atman,
Buddhi, Manas -, iako ta analogija ne smije biti preusko shvaćena.
Manas reprezentira "osnovna linija trokuta" kao analogija ljudskoj
Monadi, i ponovo je to Manas koji se uzima kao "Neophodni princip",
dok u "Univerzalnoj Monadi" "osnovnu liniju trokuta" reprezentira
Treći Logos - Mahat. Pod "Čistim duhom" podrazumijeva se Atman.
"U 'Čistom duhu', na ovom našem planu,
ne postoji mogućnost za stvaranje ili samosvijest, ukoliko njegova
prehomogena i savršena (jer je božanska) priroda nije pomiješana
s jednom već diferenciranom esencom i time ojačana. U trokutu
koji predstavlja prvu Trijadu koja emanira iz Univerzalne Monade,
potrebna svijest može pružiti samo osnovnu liniju na planu diferencirane
prirode. Ali kako mogu te čiste emanacije, koje su u principu
bile 'nesvjesne' (u našem smislu) u početku, biti od bilo kakve
koristi pri stvaranju nužnog principa, jer istu jedva da su
mogle posjedovati? Odgovor je teško razumjeti ukoliko nismo
dobro upoznati s filozofskom metafizikom jednog beskonačnog
niza kozmičkih stvaranja bez početka i kraja; i ako čovjek nije
potpuno prožet i srođen s onim nepromjenjivim prirodnim zakonom,
onim zakonom koji je VJEČNO KRETANJE, ciklički i spiralno, te
stoga progresivno i kada prividno stagnira.
Jedan
božanski Princip, bezimeno ONO Veda, univerzalna je cjelina
koja u svojim spiritualnim aspektima i emanacijama kao niti
u fizičkim atomima nikada ne može biti u 'apsolutnom mirovanju',
osim tijekom 'noći' Brahme."
Noći Brahme su Pralaya.
"Jedan
božanski Princip, bezimeno ONO Veda" je u sanskrtu TAT ili i
bezgranično, nepromjenjiv princip prve fundamentalne propozicije.
Na ovo ćemo se osvrnuti i u slijedećem citatu, jer te ideje
ovdje jasno dolaze do izražaja. Kada je taj postulat shvaćen,
moguće je razumjeti izlaganje ezoterijske filozofije koja se
ovdje spominje kao "Onaj Sustav":
"Fundamentalni zakon u tom Sustavu, središnja
točka iz koje sve izvire i oko koje sve gravitira, o kojoj ovisi
sve ostalo u filozofiji, to je jedan homogeni božanski SUPSTANCA
- PRINCIP, jedan osnovni uzrok.
'…Samo rijetki čija svjetiljka jače sja
Koji vođeni su od uzroka do uzroka
Do prirode tajanstvenih izvora
Nalaze nužnost prastarog principa…"
Naziva se 'Supstanca - principom', jer
je na planu manifestiranog univerzuma supstanca, jedna iluzija,
dok u apstraktnom, vidljivom i nevidljivom prostoru bez početka
i kraja ostaje jedan "princip". To je sveprisutna realnost,
neosobna jer sadrži sve. Njena neosobnost je osnovna ideja sistema.
Ona je latentno prisutna u samom univerzumu kao i u svakom njegovom
atomu.
|
|
Postavlja
se pitanje: kako se Univerzalno znanje (Atma-Vidya) postiže
napuštanjem tijela iluzija, zašto bi Atmanu bilo potrebno prihvatiti
jednu odjeću koja je iluzorna? 
